Follow us on Twitter

banner_plesa

RSS:
Članak iz Agrokluba.com

agroklub_logotipTradicionalna Požeška kulenijada, najstarija kulenarska priredba u Hrvatskoj, ove je godine privukla 80 proizvođača kulena iz svih pet slavonskih te Sisačko-moslavačke županije. Šampionsku titulu ponio je Vladimir Pleša iz Orahovice dok je zlatne medalje osvojilo 16 kulenara. Njih 30 osvojilo je srebrne, a ostali brončane medalje.

Iako na Požeškoj kulenijadi sudjeluje već godinama šampionska titula prvi je put otišla u ruke Vladimiru Pleši iz Orahovice, diplomiranom inženjeru prehrambene tehnologije, koji se tim poslom bavi već gotovo puna četiri desetljeća.

- Unatrag sedam godina imam registriran obrt za preradu mesa i proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda od mesa te sve što je potrebno za tu proizvodnju. Bez kvalitetnih uvjeta nema ni dobre proizvodnje kulena. Iako svako seosko kućanstvo proizvodi kulen, samo se malobrojni odlučuju registrirati tu proizvodnju. Razlog tomu su i visoka ulaganja. Moja je obitelj uložila više od milijun kuna za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda. Već su odavno prošla vremena kada je čovjek isključivo zimi pravio kulen i ostale trajne proizvode. Proizvodnja kulena je znanost i tko se bavi tom proizvodnjom mora znati kako taj proizvod koji fermentira šest mjeseci treba zaštititi, kaže kulenar Pleša, dodajući da je i prijašnjih godina na Požeškoj kulenijadi osvajao zlatna i srebrna odličja, a isto tako i na drugim kulenijadama u kojima tradicionalno sudjeluje.

Slavonski kulen iz Orahovice-prvi među prvima

- Imam 25 zlatnih i sigurno isto toliko srebrnih medalja, a ovo mi je sada vrhunac. Zato mi je ovo priznanje i posebno važno. Drago mi je što sam upravo na Požeškoj kulenijadi, koja slovi za jednu od jačih gastropriredbi, osvojio ovo prestižno priznanje. Priznanje mi je još draže jer je ove godine na Kulenijadi sudjelovalo mnogo proizvođača kulena iz cijele Slavonije i Baranje. Biti prvi među prvima doista je dobar osjećaj. Za dobar je kulen potrebno kvalitetno meso, i sve od toga polazi. Svinja mora biti stara od 12 do 16 mjeseci i teška oko 170 kilograma. Sve ostalo je znanje i uvjeti. Moje obiteljsko gospodarstvo proizvodi minimalno pet tona kulena, a tu su i ostali proizvodi od kobasica, šunki, čvaraka, slanine, masti i drugo. Svoje proizvode bez problema plasiram na tržište. Najviše ih traže elitni zagrebački restorani, ali i po Dalmaciji. Kada čovjek ima kvalitetan proizvod, onda nema teškoća s plasmanom, kaže Pleša, dodajući kako bi kulen trebao biti brend Slavonije, i da će to sigurno i postati stalnim i kontinuiranim unapređivanjem proizvodnje.

Zahtjevan i isplativ posao

- Kada je riječ o proizvodnji kulena, tu se ne smiju dogoditi pogrješke. Naime, mnogi i danas kažu “napravio sam kulen i vidjet ćemo kakav će ispasti”. Dobar proizvođač koji se bavi tom proizvodnjom ništa ne prepušta slučajnosti i on mora znati kakav će kulen na kraju imati, veli ovogodišnji pobjednik Požeške kulenijade, dodajući kako je proizvodnja kulena zahtjevna, no, isto tako, ona je i financijski isplativa, pogotovo ako je u tu proizvodnju uključena cijela obitelj, a svatko se bavi određenim poslovima kao što je kod njega slučaj. Budući da će njegovim stopama krenuti i sin, Vladimir Pleša nimalo se ne pribojava budućnosti za svoj obrt, to više jer će dobar kulen kao svojevrsnu slavonsku deliciju uvijek tražiti i domaći, ali i inozemni gosti.

Autor: Verica REBRINA

Izvor: agroklub.com

 
Copyright © 2017. Pleša-obrt | Slavonski kulen vrhunske kvalitete. Izrada web stranica Šafran design