Članak iz Glasa Slavonije

Svaki se Slavonac više nego bilo čime ponosi svojim proizvodima iz pušnice, ako dođeš u ovaj najljepši dio Hrvatske, a ne probaš kobasicu, kulen ili slaninu, kao da nisi ni bio.

Tako se može opisati i poznatog orahovačkog mesara Vladimira Plešu. Pleša je danas jedan od najuspješnijih proizvođača suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj, a krenuo je gotovo od nule. Sve je počelo davne 1968. godine, kada je krenuo s mesarskim naukovanjem u Zdencima, a praksu je obavljao u tada poznatoj zdenačkoj klaonici.

– Godine 1977. poslan sam na specijalizaciju u tvrtku Gavrilović, a potom sam išao šest mjeseci na usavršavanje u slovensko Celje. No, glad za napredovanjem nije mi dalo mira, pa sam se odlučio upisati na Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku koji sam završio u ratnoj 1992. godini. Te godine postao sam diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Ubrzo sam postao voditelj poslovanja klaonice Zdenci. Nakon dugo godina rada i stjecanja iskustva 2002. godine odlučio sam pokrenuti svoj mesarski obrt i sa suprugom Anicom i sinom Draženom otvaram obrt ‘‘Pleša‘‘. Tada je krenuo naporan i skup posao, naime, nisam ništa želio prepustiti slučaju, krenuo sam u nabavu suvremene i vrhunske opreme za taj posao, jer moja želja je bila da proizvodi u našem obrtu dosegnu državni vrhunac – priča Vladimir Pleša koji je vrlo brzo nakon pokretanja obiteljskog obrta počeo osvajati državne nagrade, a tijekom niz godina nekoliko je puta sa svojim kulenom bio prvak Hrvatske.

– Državna natjecanja neprocjenjivo su iskustvo i velika prilika. Upravo na tim natjecanjima pronašao sam i tržište. Danas su moji proizvodi u mnogim ugostiteljskim objektima i restoranima u Zagrebu i diljem Lijepe Naše. Ono što me posebno veseli i što je potvrda dobre proizvodnje jest dugotrajnost u svim tim objektima, dakle kupci su više nego zadovoljni, a to traži dodatno ulaganje kako bi proizvodi danas ostali na istoj, a ako je moguće i najvećoj razini – nastavlja Pleša, koji je u svom radnom vijeku kao mentor odgojio mnoštvo mladih mesara koji su danas samostalni i odlični proizvođači. Pleša je unazad desetak godina idejni začetnik i glavni pokretač te ocjenjivač svih kulenijada i kobasijada u široj okolici Orahovice. Njegov rad kako na polju organizacije tako posebno i na promociji grada svojim proizvodima, donijelo mu je i srebrnu plaketu Grada Orahovice ove godine na svečanoj sjednici gradskog Vijeća.

– Presretan sam zbog te nagrade, jer je sredina u kojoj živim i radim prepoznala moj rad. Ja sam danas u mirovini, sav posao preuzeo je moj sin, ali, naravno, i dalje zajedno radimo, jer i njemu je lakše uz moju potporu i stručnost, a supruga je tu za onaj, što se kaže, završni glanc.
I to je najveća tajna našeg uspjeha, složan obiteljski rad. Ja uvijek volim reći da u životu niša ne dolazi samo od sebe, jednostavno moraš mnogo raditi, odricati se, i ako želiš u nečemu uspjeti potpuno se tome moraš i posvetiti. Ja sam doista naporno radio da bih došao do ove razine, a presretan sam što je moj sin Dražen krenuo mojim putem. Posebno mi je drago kada negdje dođem sa svojim proizvodima i kada ljudi prepoznaju da je to iz Orahovice – zaključio je Pleša.

 

Izvor: Glas Slavonije

Naš kulen na meniju zagrebačkih restorana

Duga je tradicija izrade kvalitetnog kulena u Orahovici, a najbolji je predstavnik te tradicije Vladimir Pleša. Pleša je za svoj kulen višestruko, i to zlatnim odličjima, nagrađivan na državnim natjecanjima.

– Naš obrt za preradu mesa dugi se niz godina bavi proizvodnjom slavonskog kulena i trajne robe. Pratimo sve trendove koji se odnose na tu vrstu proizvoda. Iz godine u godinu povećavali smo kapacitete te modernizirali opremu. Sirovinu, odnosno svinjsko meso, prerađujemo striktno od naših domaćih slavonskih svinja, koje se i uzgajaju na domaći, slavonski način. To je kod nas tradicija i od nje ne odustajemo. Naš brend pod nazivom Domaći slavonski kulen tradicionalni je suhomesnati specijalitet od biranog najkvalitetnijeg svinjskog mesa koji pruža vrhunski gurmanski užitak. Sam proces proizvodnje traje do šest mjeseci i obuhvaća niz specijalnih postupaka vezanih uz proizvodnju, tehnologiju i preradu mesa – kaže Vladimir Pleša.

Naglašava kako se gotov proizvod odlikuje visokom nutritivnom vrijednošću, okusom domaće paprike, češnjaka te soli.

– Naš se kulen tretira kao zaštitni znak Slavonije. Prepoznali su ga oni koji su ga kušali, pa i na brojnim natjecanjima po cijeloj Lijepoj Našoj, i zato je osvojio brojna zlatna odličja. Zdravstvena ispravnost i sigurnost naših proizvoda ključna je za povjerenje naših kupaca. Imamo obvezu udovoljavati svim zakonskim propisima, a u sustavu smo HACCAP certifikata, koji jamči vrhunsku kvalitetu proizvoda, još od 2008. godine. Godišnje proizvedemo oko 1000 kilograma kulena, a najviše svojih proizvoda plasiramo u Zagreb, u ekskluzivne restorane i hotele. Moja je obitelj uložila više od milijun kuna u proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda. Davno su prošla vremena kada je čovjek isključivo zimi pravio kulen i ostale trajne proizvode. Proizvodnja kulena je znanost i tko se bavi tom proizvodnjom mora znati kako taj proizvod koji fermentira šest mjeseci treba zaštititi – nastavlja Pleša.

U orahovačkim prodavaonicama i mesnicama Plešin kulen ne može se kupiti, dostupan je samo u domu obitelji Pleša, a cijena mu je 200 kuna za kilogram.

– Moje obiteljsko gospodarstvo proizvodi i ostale proizvode, od kobasica, šunki, čvaraka, slanine, masti i drugo. Svoje proizvode bez problema plasiram na tržište. Najviše ih traže elitni zagrebački restorani, ali i po Dalmaciji. Kada čovjek ima kvalitetan proizvod, onda nema poteškoća s plasmanom. Kulen bi trebao biti brend Slavonije i siguran sam da će to i postati samo stalnim i kontinuiranim unapređivanjem proizvodnje – kaže Vladimir Pleša.

Izvor: Glas Slavonije

Članak iz Agrokluba.com

Tradicionalna Požeška kulenijada, najstarija kulenarska priredba u Hrvatskoj, ove je godine privukla 80 proizvođača kulena iz svih pet slavonskih te Sisačko-moslavačke županije. Šampionsku titulu ponio je Vladimir Pleša iz Orahovice dok je zlatne medalje osvojilo 16 kulenara. Njih 30 osvojilo je srebrne, a ostali brončane medalje.

Iako na Požeškoj kulenijadi sudjeluje već godinama šampionska titula prvi je put otišla u ruke Vladimiru Pleši iz Orahovice, diplomiranom inženjeru prehrambene tehnologije, koji se tim poslom bavi već gotovo puna četiri desetljeća.

– Unatrag sedam godina imam registriran obrt za preradu mesa i proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda od mesa te sve što je potrebno za tu proizvodnju. Bez kvalitetnih uvjeta nema ni dobre proizvodnje kulena. Iako svako seosko kućanstvo proizvodi kulen, samo se malobrojni odlučuju registrirati tu proizvodnju. Razlog tomu su i visoka ulaganja. Moja je obitelj uložila više od milijun kuna za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda. Već su odavno prošla vremena kada je čovjek isključivo zimi pravio kulen i ostale trajne proizvode. Proizvodnja kulena je znanost i tko se bavi tom proizvodnjom mora znati kako taj proizvod koji fermentira šest mjeseci treba zaštititi, kaže kulenar Pleša, dodajući da je i prijašnjih godina na Požeškoj kulenijadi osvajao zlatna i srebrna odličja, a isto tako i na drugim kulenijadama u kojima tradicionalno sudjeluje.

Slavonski kulen iz Orahovice-prvi među prvima

– Imam 25 zlatnih i sigurno isto toliko srebrnih medalja, a ovo mi je sada vrhunac. Zato mi je ovo priznanje i posebno važno. Drago mi je što sam upravo na Požeškoj kulenijadi, koja slovi za jednu od jačih gastropriredbi, osvojio ovo prestižno priznanje. Priznanje mi je još draže jer je ove godine na Kulenijadi sudjelovalo mnogo proizvođača kulena iz cijele Slavonije i Baranje. Biti prvi među prvima doista je dobar osjećaj. Za dobar je kulen potrebno kvalitetno meso, i sve od toga polazi. Svinja mora biti stara od 12 do 16 mjeseci i teška oko 170 kilograma. Sve ostalo je znanje i uvjeti. Moje obiteljsko gospodarstvo proizvodi minimalno pet tona kulena, a tu su i ostali proizvodi od kobasica, šunki, čvaraka, slanine, masti i drugo. Svoje proizvode bez problema plasiram na tržište. Najviše ih traže elitni zagrebački restorani, ali i po Dalmaciji. Kada čovjek ima kvalitetan proizvod, onda nema teškoća s plasmanom, kaže Pleša, dodajući kako bi kulen trebao biti brend Slavonije, i da će to sigurno i postati stalnim i kontinuiranim unapređivanjem proizvodnje.

Zahtjevan i isplativ posao

– Kada je riječ o proizvodnji kulena, tu se ne smiju dogoditi pogrješke. Naime, mnogi i danas kažu “napravio sam kulen i vidjet ćemo kakav će ispasti”. Dobar proizvođač koji se bavi tom proizvodnjom ništa ne prepušta slučajnosti i on mora znati kakav će kulen na kraju imati, veli ovogodišnji pobjednik Požeške kulenijade, dodajući kako je proizvodnja kulena zahtjevna, no, isto tako, ona je i financijski isplativa, pogotovo ako je u tu proizvodnju uključena cijela obitelj, a svatko se bavi određenim poslovima kao što je kod njega slučaj. Budući da će njegovim stopama krenuti i sin, Vladimir Pleša nimalo se ne pribojava budućnosti za svoj obrt, to više jer će dobar kulen kao svojevrsnu slavonsku deliciju uvijek tražiti i domaći, ali i inozemni gosti.

Autor: Verica REBRINA

Izvor: agroklub.com

Zlatna medalja u Požegi

S velikim ponosom možemo objaviti da smo pobjednici  29. Kulenijade, najstarije takve priredbe u Hrvatskoj, koju organizira Turistička zajednica grada Požege.

Pripao nam je veliki pehar i novčana nagrada od 3000 kuna. Na ovogodišnjoj Kulenijadi ocijenjeno je 80 uzoraka kulena iz šest županija kontinentalne Hrvatske, a u Veterinarskom zavodu Vinkovci obavljena je trihineloskopska analiza kulena.

Proizvodi hrvatskog sela

Pleša prerada mesa svake godine sudjeluje na sajmu „Proizvodi hrvatskog sela“ koji se održava u Zagrebu.  Na samom sajmu sudjeluje veliki broj izlagača suhomesnatih proizvoda . Slavonske delicije– domaći slavonski kulen , kulenova seka , domaća  kobasica , slanina te domaći čvarci.

Tijekom izlaganja naših delicija sami potrošači znali su prepoznati kvalitetu naših proizvoda koji su, između ostalog, od strane ocjenjivačkog suda organizatora sajma ocjenjeni najboljima. Osvajanju prvih mjesta i nagrada pridonjeli su i sami potrošači koji su ocjenjivali i  kupovali naše proizvode.